Jeste li znali da muškarci imaju kraće očekivano trajanje života, višu stopu samoubojstava te veću učestalost ponašanja povezanih s povećanim rizikom (zlouporaba alkohola, impulzivnost, nasilje, prometne nesreće, somatizacija i dr.)?

S jedne strane, od muškarca se očekuje da bude brižan, empatičan i emocionalno dostupan. S druge strane i dalje mu se govori da bi “trebao sve rješavati sam.”
Godinama su muškarcima govorili da moraju biti snažni, nepokolebljivi, samodostatni.
Danas ta ista poruka mnoge od njih tjera da šute upravo onda kada im je pomoć najpotrebnija.

MASKE MUŠKOSTI

Maske koje nosimo — samo da bismo preživjeli.

Od najranije dobi dječaci slušaju: „Ne plači“, „Ne budi mekan“, „Budi muško.“ Zbog toga mnogi muškarci nauče potiskivati emocije. U odrasloj dobi ljutnja postaje oblik tuge, a humor način skrivanja straha.

Psiholozi to nazivaju emocionalnim maskiranjem — kratkoročnom strategijom preživljavanja koja dugoročno dovodi do mentalnog preopterećenja.

Maska uspjeha

„Dobro sam, samo ne smijem usporiti”

Maska humora

„Lakše se našaliti na vlastiti račun nego govoriti o sebi”

Maska ljutnje

„Lakše je viknuti nego priznati strah”

Maska šutnje

„Ako me nitko ne pita, neću ni reći”

Saznaj koju masku najčešće nosiš

Kako prepoznati da nešto nije u redu?

U ovoj kampanji govorimo o tome kako zapravo izgleda moderna muškost, rastrgana između pritiska da uspije, emocija koje nikada nisu naučili imenovati i svijeta u kojem hrabrost često znači ne pretvarati se da je sve u redu.

Od malih nogu dječaci slušaju: “Ne plači,” “Ne budi slab,” “Budi muško.” Kao rezultat toga, mnogi muškarci nauče potiskivati emocije. U odrasloj dobi, bijes postaje oblik tuge, a humor način da se prikrije strah.

Psiholozi to nazivaju emocionalnim maskiranjem: kratkoročnom strategijom preživljavanja koja dovodi do dugoročnog mentalnog preopterećenja.

Ne moraš imati depresiju da bi ti trebala podrška. Emocionalni poremećaji kod muškaraca često izgledaju drukčije nego kod žena.
Umjesto tuge — razdražljivost, agresija, napetost.
Umjesto razgovora — posao, alkohol, ekstremni sportovi, ekrani.

Ali tijelo uvijek šalje signale:


• nesanica ili umor,

• nedostatak motivacije, gubitak interesa,

• problemi s koncentracijom,

• glavobolje, napetost mišića, problemi sa želucem,

• osjećaj besmisla ili da te “život preopteretio.”

To nije lijenost — to je prirodna reakcija na emocionalno preopterećenje. Rano prepoznavanje najbolja je prevencija depresije i sagorijevanja.

Ako se već tjednima osjećaš loše, ne čekaj da postane gore. Pomoć nije luksuz — to je psihološka higijena.

Što su emocije, kako ih
klasificiramo i opisujemo?

 

Autor fotografija Mario Poje.

Osjećaji su kratkotrajne, svjesne emocionalne reakcije na ono što doživljavamo u trenutku. Nastaju kao odgovor na misli, situacije ili tjelesne promjene i pomažu nam razumjeti što nam je važno, što nas ugrožava i što nam treba.
(Izvor: APA Dictionary of Psychology, P. Ekman i J. LeDoux)

1. Ljubav – osjećaj povezanosti, privrženosti i brige prema drugoj osobi; jača osjećaj sigurnosti i povjerenja.

2. Ponos – osjećaj samopouzdanja i zadovoljstva vlastitim postignućima.

3. Sumnja – stanje nesigurnosti u vlastite odluke, vjerovanja ili sposobnosti; može potaknuti preispitivanje.

4. Ljutnja – reakcija na percipiranu nepravdu, povredu ili prepreku; mobilizira energiju za obranu ili promjenu.

5. Razočaranje – reakcija na razliku između očekivanog i stvarnog ishoda; često dovodi do privremenog gubitka motivacije.

6. Sreća – osjećaj zadovoljstva i ispunjenosti koji nastaje kad su potrebe ili ciljevi ostvareni.

7. Tjeskoba – osjećaj unutarnje napetosti i brige zbog neizvjesnih ili prijetećih situacija.

8. Tuga – emocionalno stanje povezano s gubitkom ili neuspjehom; potiče povlačenje i razmišljanje.

9. Sram – neugodan osjećaj koji nastaje kad osoba procijeni da je prekršila vlastite ili društvene norme.

10. Strah – prirodna reakcija na opasnost koja aktivira mehanizme zaštite i preživljavanja.

Kako se muškarci mogu nositi
s izazovima današnjice?

dr. Natko Gereš, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, savjetuje:

1. Prepoznati emocije i signale tijela
Umor, razdražljivost, gubitak interesa, tjeskoba, povlačenje ili pretjerano konzumiranje alkohola – sve su to mogući znakovi stresa ili depresije. Kod muškaraca se psihičke poteškoće često izražavaju „izvana“ – kroz agresiju, impulzivnost ili tjelesne simptome poput bolova i nesanice. Prvi korak je priznati da nešto nije u redu i da je u redu potražiti pomoć.

2. Naučiti govoriti o emocijama
Emocije nisu znak slabosti. Razgovor s bliskom osobom, kolegom ili stručnjakom može biti prvi izlaz iz začaranog kruga šutnje. Dovoljno je reći: „Nije mi dobro, ne znam što se događa, ali želim razumjeti.“ Takav iskren trenutak je čin hrabrosti – ne suprotnost muškosti, nego njezino redefiniranje.

3. Tražiti pomoć na vrijeme
Mentalno zdravlje, kao i fizičko, zahtijeva prevenciju. U Hrvatskoj djeluje mreža savjetovališta za mentalno zdravlje pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i svim županijskim zavodima za javno zdravstvo, gdje se može potražiti besplatna i povjerljiva psihološka podrška. Više informacija i kontakti dostupni su na: hzjz.hr

4. Graditi zdrave rutine
Redovita tjelovježba, spavanje, uravnotežena prehrana, boravak u prirodi i socijalni kontakti dokazano smanjuju stres i poboljšavaju raspoloženje. Briga o tijelu i briga o nutrini idu zajedno.

5. Promijeniti percepciju snage
Snaga nije u tome da izdržiš sve sam. Snaga je u tome da znaš kada treba stati, razgovarati i tražiti podršku. Muškarac koji brine o sebi – brine i o drugima.

6. Razgovaraj s nekim tko te razumije!
Obrati se stručnjacima u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (hzjz.hr):
• 01 4863 240
• 01 7815 652 (radno vrijeme: svaki radni dan od 10 do 14 sati)
• +385 91 468 3067 (u slučaju nedostupnosti fiksne linije)
• mentalno.zdravlje@hzjz.hr