Prijedlozi psihologa Mateja Sakomana:

1. UPOZNAJTE „DRAMMA“ MODEL

DRAMMA model integrira razne modele „oporavka“ u jedan vrlo koristan okvir za dobar život. Naše „slobodno vrijeme“ i DO (dnevni odmor) povezani su s optimalnim funkcioniranjem (tj. weelbeing u odnosu na „illbeing“). Obuhvaća šest psiholoških potreba: D (detachment) – odvajanje ili „odlijepljenje“, R (relaxation) - opuštanje, A -autonomija, M (mastery) - ovladavanje, M (Meaning) - Smisao i A (affiliation) - pripadanje (DRAMMA).
Primjerice, puno malih pauzi tokom radnog dana, uz druženje ili mobitel, ne može nadomjestiti jednokratno vrijeme u potpunoj tišini bez interneta, mobitela i interakcije! Što je kraće vrijeme za odmor na raspolaganju to je važnije „odlijepiti se“ i opustiti, a za duže odmore koristimo ovladavanje!

Relaksacija uz primjerice dinamičnog Mozarta i nije prava relaksacija! Briga oko vlastitog vrta i biljaka također nije prava relaksacija ako je usporedimo sa šetnjom „tuđim vrtom“ ili šumom. Relaksacija je umjetnost!

Autonomija je presudna za dobar „life crafting“, ali i „job crafting“! Svaki čovjek je unikat i stoga treba komunicirati svoje potrebe i tražiti način na koji optimalno funkcionira. Upravo je autonomija, ono što osobe na višim položajima uz sve brige čini sretnijima – imaju slobodu.

Majstorstvo ili ovladavanje. Nešto „ne znati raditi“ ili „raditi loše“ crpi vrijeme i resurse, a ovladati nekom vještinom značajno umanjuje stres. Također ovladavanje stvara osjećaj postignuća. „Ovladavanje“ je idealna strategija za odmore duže od 10 dana, a ne baš idealna za kratke odmore do 7 dana kada fokus treba biti opuštanje.

Smisao je jako bitan za životnu sreću. Tko razumije zašto živi lakše će naći ono „kako“, a i lakše izdržati sve izazove ako vidi u tome smisao.
Pripadanje je jako bitno, jer usamljenost doslovno ubija. Čak će vam običan proces zarastanja kože trajati duže i biti bolniji ako ste usamljeni. Otpornost nije samo „osobna stvar“ nego uključuje mrežu socijalne podrške!

2. BALANSIRAJTE IZMEĐU „Želim se osjećati dobro i želim živjeti dobro!“.

Ukratko to znači, da je nekome možda vrlo ugodno često biti sam u tišini svoje sobe, izbjegavati nužne, ali neugodne razgovore, eskivirati druženja s obitelji, preglede i sl., no time se razvija „iskustveno izbjegavanje“ i mehanizam bijega u „jazbinu“ (experiential avoidance). Čovjek mora razviti određenu toleranciju na bol, stres, buku, neugodu, teške emocije da bi ostvario životne ciljeve, a onda uz to treba razvijati mehanizme „brzog oporavka“ koji su kvalitetni i personalizirani.

3. KORISTITE A-B-C-E-D-u opcija!

Što to znači? To znači da ako ne funkcionirate optimalno i niste zadovoljni onda tražite rješenja! Testirajte opciju A – šetajte šumom, a ako vam to ne pomaže probajte opciju B – krenite na plivanje, ako B ne funkcionira ili vam je previše dosadno onda probajte C – nađite si svog psihologa, a ako imate osjetljiv mozak na koncu nije tragedija probati D - uzmite neki regulator sustava za stres! Primjerice, studije vezane uz Escitalopram (lijek koji je registriran kao antidepresiv) pokazuju da lijek umanjuje štetne posljedice stresa na tijelo i mozak, a nije adiktivan (puno će ovisnika posegnuti za cigaretom, alkoholom, apaurinom, ali još nisam vidio nekoga koji bi uzeo primjerice takav lijek).

4. PLANIRAJ „DO“, a ne „GO“. Dnevni odmor je daleko važniji nego GO ili godišnji odmor.

To je srž oporavka i tokom slobodnog vremena i tokom radnog vremena. Umjesto stola za ping-pong na radnom mjestu upoznajte metode za podizanje energije i raspoloženja.

5. KORISTITE TEHNOLOGIJU ZA DOBRO I NABAVITE SLUŠALICE! Na koncu, danas je tehnologija i blagoslov i prokletstvo, ovisno kako je koristite. Internet je prepun dobrog sadržaja, glazbe, podcasta, meditacija, stručnog materijala. Stavite slušalice i neka vam tehnologija puni glavu dobrim sadržajem i čuva vas od pretjerane buke!


Matej Sakoman, magistar psihologije, uz ljubav prema klasičnoj psihologiji i problematici mentalnog zdravlja gaji vekiku strast prema proučavanju psihologijskih istraživanja, osobito u području psihologije ličnosti, emocija i mozga. Primatno je stručnjak na području ljudskih resursa i organizacijskog razvoja. Održao je više stotina radionica za ugledne kompanije i radio kao HR manager. Kao posebnu vrstu psihologijskog hobija navodi područje “Serious Gaminga”.